Lifestyle

Totalne nebuloze

Banner300


7 nebuloznih mitova o hrani u koje nitko ne bi smio vjerovati

Svatko od nas sigurno vjeruje u barem jedan od ovih mitova, koji osim što nemaju veze sa stvarnošću, mogu biti i poprilično opasni. E pa nema brige, mi smo tu da vas spasimo!

Piše , Objavljeno

Ne znamo zašto točno vjerujemo ovakvim stvarima i tko ih se prvi sjetio, ali to su neki od onih mitova koji se prenose s koljena na koljeno dok ne postanu neka vrsta bapske “znanstvene činjenice”, premda sa stvarnošću nemaju nikakve veze. E pa vrijeme je da ih raskrinkamo!

Frižider, zamrzivač, mikrovalna, kuhanje ili pečenje će uništiti sve bakterije

smrzavanje

Iako većina bakterija ne može podnijeti pretjerano niske ili visoke temperature ili pak ima ozbiljan problem s mikrovalnim zračenjem, stavljanje komada piletine na grill ne znači da ćeš automatski pobiti svu gamad. Otpornije bakterije tako mogu preživjeti temperature  od -20 °C pa sve do 80°C kada su izložene cvrljenju, ali problem nastaje u neravnomjernom pečenju/kuhanju i svim drugim oblicima termičke obrade. Naime, ako rokneš malo deblji komad mesa u mikrovalnu, zagrijati će se samo vanjski dio, dok će unutrašnjost ostati praktički nepromijenjena. Ista je stvar i s pečenjem ili kuhanjam (podgrijavanjem), a ovakve situacije posebno vole beštije poput stafilokoka. Zato im treba prirediti pravi pakao… ili ih smrznuti do ibera!

Trovanje hranom se dobiva od posljednjeg jela koje se konzumiralo

trovanje

Iako postoji opravdanost prilikom upiranja prsta na burekdžinicu, onaj sumnjivi štand s “morskim plodovima” ili neku od prodavaonica Boso kada se govori o trovanju hranom, možda ishitrenost nije najbolje rješenje. Prava je istina da štetnim mikroorganizmima koji uzrokuju trovanja hranom ponekad treba danima, pa čak i tjednima da nabujaju u tijelu i izazovu ozbiljne probleme, tako da je uzrok svih tih tegoba, spavanja na WC školjki i općeg osjećaja smrti u zraku možda ipak ona nedovoljno pečena piletina u skupom restoranu u kojem si bio dok je Hrvatska još bila na EURU. Nije toliko vjerojatno kao ćevapi kod zeme na placu, ali ne treba zanemariti tu mogućnost…

Ne smiješ piti mlijeko nakon isteka roka trajanja

milk

Iz nekog neobjašnjivog razloga svi paničarimo čim mlijeku istekne rok trajanja i odmah ga bacamo u smeće, iako time tehnički negiramo sve proizvode koji nastaju nakon takvog jednog isteka roka trajanja, poput jogurta i sira. Dobro, jasno je da to nisu baš iste stvari i od kiselog ili pokvarenog mlijeka ti svakako može pozliti, ali dobra je vijest kako ovo bijelo zlato možemo piti dobrih 5-6 dana nakon što prođe onaj datum otisnut na boci ili tetrapaku. Ključno je dakako da se mlijeko drži na hladnom (u frižideru ili pod rukom tvoje frigidne djevojke), a ako ga zbuksaš u zamrzivač, vijek trajanja mu se može produžiti na čak 30 dana! Ipak, valja biti na oprezu: ako počne smrditi, baci ga što prije, spali bocu i pozovi tim za rješavanje biološkog otpada, jer to mlijeko je završilo svoju karijeru.

Ulje, brašno, sirup i slične proizvode ne treba držati u hladnjaku

nutella

Dali bismo se okladiti da nitko od nas u svom frižideru ne drži namirnice poput ulja, brašna, orašastih plodova ili raznih sirupa, a to je nešto o čemu bi svakako trebalo razmisliti. Pod razmisliti dakako mislimo na učiniti, jer suprotno popularnom mišljenju iliti neutemeljenom mitu, svi ovi proizvodi uključujući i one poput kečapa, senfa, Nutelle, čokoladnog preljeva i sličnih se mogu itekako lako pokvariti, navući na sebe razne gljivice i plijesan te se opako zagaditi bakterijama. Istina, ako ih držiš na tamnom i relativno hladnom mjestu šanse da se to dogodi su poprilično malene, ali čudni su putevi mikroskopskih organizama s misijom da nam zagorčaju život i zato… oprez! Kao i duša nevine djevice, sve se može vrlo lagano pokvariti!

Pravilo od tri, pet, deset ili koliko već sekundi

špageti

Teško je reći kojim bizarnim slijedom događaja su mase uistinu povjerovale kako kontaminiranost nečega uistinu ovisi o vremenskom periodu u kojem je objekt bio izložen kontaminatu (ufff, kako smo stručni!), ali iz toga se rodilo vjerojatno najgluplje vjerovanje u ovoj skupini nebuloznih mitova: pravilo 3-5-10 sekundi! Neki kažu da ako komad kruha, kolač ili tanjur pun špageta stoji na podu kraće od tri sekunde da neće uspjeti nakupiti gotovo ništa buja i baja, drugi taj period produžuju na pet sekundi, a “realisti” im daju čak 10 sekundi. Na žalost, bakterije i ostala gamad ne funkcionira na taj način, pa će se istog trena kada ta fina šnicla dotakne prljavi pod na nju prikeljiti milijuni mikroskopskih bića za čije postojanje ne želite znati. Zaboravite taj komad hrane i uzmite novi jer se rizik jednostavno ne isplati… osim ako se ne radi o nekom od onih zlatom i dijamantima nafutanih jela koja koštaju po 50 tisuća dolara. U tom slučaju, bolje ti je da i poližeš pod za sobom!

Plijesan sa kruha možeš jednostavno sastrugati

kruh

Buđavi lebac je jedna od onih stvari s kojom će se svatko susresti barem jednom u životu i vrlo vjerojatno napraviti kardinalnu pogrešku te se jednostavno odbiti pomiriti s činjenicom da je taj nekoć obični-danas pljesnivi kruh zaslužio nepovratnu kartu u koš za smeće. Ne znamo što je to u našem biću da mu se toliko teško odvojiti od tih 3-4 kune koliko vrijedi pola štruce zelenog kruha, ali probati ćemo nekako sastrugati plijesan ili barem zaobići taj dio dok ne dođemo do onog područja koje se čini nekontaminirano. Naravno, radi se o velikoj greški, jer to što neki dio kruha nije prekriven baršunastim zeleno-bijelim pokrivačem ne znači kako u sebi nema gljivice, bakterije, spore i hrpu toksina koje nikako ne bismo smjeli unositi u svoje tijelo!

Dasku za rezanje je dovoljno jednostavno isprati

daska

Ako postoji dio kuhinjskog posuđa koji se najlakše pere i briše onda je to daska za rezanje, a opet, to činimo najrjeđe. Uvriježeno je mišljenje kako ju je nakon korištenja dovoljno jednostavno isprati vodom i kako će svi štetni organizmi magično nestati, ali prava je istina kako se gamad na taj način samo množi. I uopće nema razlike je li daska drvena, plastična ili metalna, mikroorganizmi pronađu način kako da se tamo zadrže. Istina, nije to ništa zbog čega bi trebalo dizati paniku i bojati se kolere, zika virusa ili srčanog udara, ali valja imati na umu da većina stvari za koje mislimo da su čiste, to uopće nisu!

TAGOVIhigijena hrana jelo mit prehrana znanost

Komentiraj