Lifestyle

tko se boji buba još

Banner300


Gusjenice i kukci polako dolaze na tanjure i u Europi

Piše , Objavljeno

Pomisao na jedenje crva, gusjenica i kukaca priziva nam neke daleke uspomene iz djetinjstva kada je to bila ultimativna zloba koju bi zadavali prilikom oklade s prijateljima ili kao izazov u našim brojnim glupim igrama. Današnji klinci žive u neko sretnije doba tehnologije pa ne moraju biti u parku i jesti crve.

Osim…ako crvi i razno razni kukci ne postanu upravo dio njihove standardne prehrane, a mama im za školu krene pripremati sendvič od cvrčaka?


View this post on Instagram

Got myself a cricket hot dog. Pretty good! Real crunchy #food #cricket #hotdog #cricketfood

A post shared by Tomas (@mother_mem) on

Zvuči odvratno? Nevjerojatno? Pričekajte malo.

Insekti su nova super hrana koja bi trebala spasiti planetu

Koliko god to nama možda grozno zvučalo, činjenica je da kukci čine dio uobičajene prehrane gotovo dvije milijarde ljudi. Tako ćete primjerice u Keniji na tanjuru vidjeti termite, u Amazoni kukce iz palma, a na Tajlandu su delicija ličinke.

Znamo što mislite – “naravno da to jedu kad nemaju za janjetinu”, no nije stvar (samo) u tome. U Europi i Sjevernoj Americi postoji svega 2% jestivih kukaca te se na tim područjima još nije razvila kultura konzumiranja kukaca kao drugdje u svijetu. Bibilija također kaže kako “svaka stvar koja gmiže po podu je gnjusna i ne bi se trebala jesti”. Ovo je možda najbliže ikada što smo se slagali s Biblijom, ali ajde, za našu osobnu i društvenu evoluciju, pokušat ćemo biti open minded.

Zašto bi čitav svijet trebao jesti kukce?

Zdravi su. Insekti su sjajan izvor bjelančevina i minerala, poput željeza, cinka i magnezija. Na primjer: ako pojedete dvije ličinke, dobit ćete 10 puta više željeza nego ako pojedete 100 grama govedine. Također, 100 grama insekata (cvrčaka, buba, crvenih mrava i skakavaca) sadrži gotovo jednaku količinu proteina kao i meso, ali s manje masti i manje kalorija. Insekti su dobri i za naš imunološki sustav jer uključuju protein hitin koji potiče rast zdravih bakterija u našem želucu.

Dobri su za okoliš. Prema UN-ovoj studiji iz 2013., jedenje insekata može pomoći Zemlji. Uzgoj insekata zauzima puno manje prostora nego uzgoj krava ili svinja. Manje životinjskih farma znači manje uništene zemlje i šuma potrebnih za uzgoj naše hrane. Na primjer, za 1 kilogram životinjske težine potrebno je 10 kg hrane za govedinu, 5 kg za svinjetinu i 2,5 kg za piletinu, dok cvrčci trebaju samo 1,7 kg. Farme insekata također proizvode manje greenhouse plinova nego farme životinja.

“Ali nama je i dalje to malo fuj.”

Bez obzira na očite benefite konzumiranja buba i crva, pomisao da ih stavljamo u usta i dalje uzrokuje…

No, kukci i crvi našli su svoj put do osjetljivih Europljana i Amerikanaca u proteinskim pločicama, praškovima i drugim prihvatljivijim nam verzijama koje ne izazivaju momentalno gađenje.

Nakon UN-ovog izvješća iz 2013. godine, u Americi i Kanadi počele su se otvarati farme kukaca, a oni su našli svoj put do brojnih konzumenata koji ih sve više uvrštavaju u svoju prehranu kroz razne šejkove, prahove, proteinske pločice, kekse i drugo, zapakirane u lijepe, šarene artikle. Entomo Farms iz Ontaria je sada najveći veletrgovac cvrčaka na svijetu koji proizvodi tisuće kilograma cvrčaka mjesečno za klijente širom svijeta.

Goldin, jedan od trojice braće koji su osnovali ovu tvrtku kaže kako se nada da će ljudi promijeniti svoje stavove o “ew” hrani.

“Moj argument je da je ‘ew’ hrana ona hrana koja vas čini pretilima, dijabetičarima, uzrokuje srčane bolesti i ima razne druge loše zdravstvene utjecaje.”

 U Entomou se cvrčci uzgajaju iz jaja i uzgajaju se do zrelosti za šest tjedana u velikim kantama. Ubijaju se bilo pomoću plina ili leda – samo nekoliko dana prije kraja njihovog životnog vijeka, kaže Goldin. Cvrčci se zatim isperu u kipućoj vodi, ispeku i melju u prah. Ostali se začine i postanu grickalice.

U Americi postoje i brojni restorani u čijoj se ponudi mogu naći upravo cvrčci te ćete tako primjerice u Linger restoranu u Denveru na meniju uz patku, svinjetinu ili piletinu vidjeti i jelo pod nazivom Sweet and Sour Crickets – wok s bijelom rižom, povrćem, crnim mravima i pečenim cvrčcima i skakavcima.

View this post on Instagram

#foodie #foodporn #sweetandsourcrickets

A post shared by Jake (@jakedogg80) on

Europa je još uvijek nešto konzervativnija prema ideji uvrštavanja kukaca u ljudsku prehranu, kao i njihovoj legalizaciji, no i EU polako, ali sigurno ide prema tome. U Hrvatskoj, najveći zagovaratelj i promoter ove za nas neobične prehrane  je Zagrepčanin Daniel Pikel koji svo svoje znanje o insektima kao hrani dijeli na svojem blogu Cricky. Daniel je i osnivač prve hrvatske farme jestivih insekata no u Hrvatskoj oni još nisu odobreni za prehranu te ih još uvijek ne smije prodavati. No, Daniel ni najmanje ne sumnja u uspješnost svoje poslovne ideje kojoj treba još neko vrijeme da kod nas sazrije, ali i to će se dogoditi kao i sa svim drugim trendovima.

Čini se da su upravo insekti hrana budućnosti te će kroz neko vrijeme postati sasvim normalan dio prehrane koji više neće izazivat ‘fuj’ moment. A kad malo bolje razmisliš, nije ni da je škamp nešto privlačan.

TAGOVIalternativna prehrana bube cvrčci insekti skakavci