Lifestyle

život za vrijeme i nakon korone

Banner300


Jesmo li spremni na novi način života nakon karantene?

Piše , Objavljeno

Na samom početku krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, kada smo dobili naputke da ostanemo doma te se ljudima diljem svijeta ograničilo kretanje, novonastala situacija je bila toliko nevjerojatna da nitko nije ni pomišljao kako se radi o nečemu dugoročnome, a kamo li da to moramo prihvatiti kao novu stvarnost. Ljudi su na karantenu na početku reagirali skoro s oduševljenem i doživljavali je kao godišnji odmor koji će trajati nekoliko tjedana, možda mjesec dana, i nakon toga će se sve vratiti u normalu.

No, što vrijeme dalje odmiče, a virus ne nestaje već samo mijenja oblike, dok ćemo na cjepivo čekati još neko vrijeme, ljudi pomalo shvaćaju kako život koji su poznavali se još jako dugo neće vratiti. Korona neće nestati zato što smo nekoliko tjedana doma gledali Netflix i s njom će se uskoro morati naučiti živjeti.

Što možemo očekivati od života nakon karantene?

Čitav svijet se nalazi u povijesno jedinstvenom trenutku i teško je sa sigurnošću reći i tvrditi na koje će se sve načine naš život promijeniti, ali jasno je da hoće. Promjene u načinu na koji razmišljamo, ponašamo se i odnosimo jedni prema drugima već polako definiraju našu novu normalu. Iako ova kriza i nema presedan,  postoje određeni obrasci ponašanja ljudi i zajednica kada se nađu u dugačkim razdobljima izolacije i opasnosti.

Najbolji primjer za to je ratno razdoblje, a izolacija i strah nažalost je poznata mnogima. Bez da ulazimo u tematiku ’91 ili ’95, teško je ne povući poveznicu. Istraživanja o učincima epidemija i opsada, zajedno sa sve većim saznanjima o koronavirusu, donekle nagovještavaju kako bi mogli izgledati naredni mjeseci.

Kako ćemo se i gdje kretati?

00meme

Dok se ne pronađe cjepivo, za koju bi jedna studija s Harvarda procijenila da će trebati dvije godine – svakodnevni život će vjerojatno biti definiran pokušajima kontroliranja zaraze.

Velika okupljanja će biti rijetka. Svi veći festivali, sportska događanja i druga masovna okupljanja otkazana su za ovu godinu ili odgođena za sljedeću. Spominje se i zabrana bilo kakvih okupljanja većih od 50 ljudi, no još uvijek se ne zna kako će u tim uvjetima funkcionirati javni prijevoz, kako će izgledati predavanja na fakultetu ili rad u velikim firmama. Budući da se odluke donose iz dana u dan, teško je išta i prognozirati. No, dok će brojni poslovni objekti prema najnovijim mjerama i dalje ostati zatvoreni, ono što znamo da se 2. svibnja otvara su – vrata Crkve. Bogu hvala!

S bilo kakvim većim putovanjima se do kraja godine isto možemo pozdraviti, a pitanje je i tko će smjeti doći kod nas. Zemlje koje su i “prebolile” koronu ne žele da virus putem turista ponovno uđe u zemlju.

Bez obzira što se mjere popuštaju, ne treba se zavaravati da se život vraća u normalu. Dok god virus postoji negdje u svijetu, prijetnja od novih lokalnih epidemija i povratak u karantenu postoji.

Kako će to utjecati na nas mentalno?

00ko

Gubitak kontrole nad vlastitom rutinom, osjećaj normalnosti, sloboda, povezanost licem u lice i tako dalje definirao je velik dio iskustava ljudi tijekom epidemije SARS-a 2003. godine”, rekao je Sim Kang, psihijatar sa singapurskog Instituta za mentalno zdravlje za NYT.

Ljudi se u ovakvim dugotrajnim razdobljima promjene i sami krenu mijenjati, i pozitivno i negativno. Kao i sa svime, tako se i s promjenama neki ljudi nose lakše, drugi teže. Dok se neki uspješnije nose s ovim vremenima i pokušavaju iskoristiti situaciju najbolje što znaju razvijajući neke nove hobije, kod drugih se već javljaju osjećaji anksioznosti i depresije. Naša sposobnost da se fokusiramo, čak i da razmišljamo više od nekoliko dana u budućnost, može se umanjiti, iz razloga što je sve oko nas neizvjesno.

Ponašanje koje smo prihvatili tijekom pandemije – socijalno distanciranje i strah od velikih grupa ljudi, najvjerojatnije će ostati u nama i još dugo nakon što se ovo sve završi. S druge strane, krizna vremena također razvijaju određenu vrstu solidarnosti i brige o onima oko nas. Ljudi se povezuju u vremenima kada je teško jer je lakše kada znamo da u ovome nisi sam. 

U prvim fazama epidemije, kaže dr. Sim, ljudi se osjećaju rastrgani između želje da se odupru novoj stvarnosti ili joj se prilagode. Mnogi se muče pokušavajući na sve načine zadržati staru stvarnost ili odbrojavaju dane do završetka krize. Rješenje leži u prihvaćanju jednostavne činjenice: Ja, kao pojedinac, nemam nikakvu kontrolu nad ovim.

Naposlijetku, ljudi su nevjerojatno sposobni prilagoditi se različitim situacijama i uvjetima. Da nismo, već nas davno ne bi bilo. Jedino što nam ostaje je prihvatiti novu stvarnost i živjeti u trenutku. Ako želimo iz ovoga svega izaći psihički zdravi.