Lifestyle

Ne treba pretjerivati

Banner300


Novo istraživanje potvrđuje kako možemo imati maksimalno pet bliskih prijatelja

Piše , Objavljeno

Ako ste mislili kako sami birate svoje najbolje prijatelje i koliko ćete ih imati, varate se. Kao i uvijek, priroda tu ipak vodi glavnu riječ.

prijatelji 2Osim studenata psihologije, sociologije i antropologije, malo tko zna tko je Robin Dunbar, profesor s Oxforda koji je svijetu podario neke prilično revolucionarne poglede na načine formiranja društva i odnose pojedinaca u njima. Još je prije 20-ak godina primijetio kako čoporativne funkcije kod primata ovise o veličini njihova mozga: što je mozak veći, vrsta može formirati veće i kompleksnije skupine. Ekstrapolirajući to na ljude, došao je do zaključka kako je 150 optimalan broj ljudi s kojima osoba može biti u nekakvom bliskom kontaktu (Dunbarov broj), što je otprilike brojka koja se ponavlja kroz povijest, od prvih grupa lovaca-sakupljača preko rimskih legija pa sve do uspješnih poduzeća.

Razvijajući dalje svoje teorije, došao je do zaključka kako unutar tog neksusa od 150 ljudi postoje različiti slojevi, koje je pomalo narcisoidno nazvao Dunbarovi slojevi. Po njegovom mišljenju, način na koji naš mozak funkcionira dopušta da svatko od nas ima maksimalno 5 najbližih prijatelja, 15 bliskih prijatelja, 35 ljudi koje možemo nazvati prijateljima i još 100 njih koje smatramo bližim poznanicima. Upravo su to ljudi koji se nalaze u našem užem krugu i teoretski nije moguće imati više njih nego što ova zakonitost dopušta.

prijatelji

Kako bi to pokušali dokazati, Dunbar i njegovi suradnici su iskoristili bazu podataka od 6 milijardi telefonskih poziva koje je izmijenilo ukupno 35 milijuna ljudi i to 2007. godine (prije širenja društvenih mreža, koje bi znatno “zagadile” podatke). Kada se izbacio sav kukolj (poslovni pozivi, ljudi koji rijetko kada telefoniraju i slično) i brojeve poziva stavilo u nekakav omjer, došlo se do zanimljivih podataka. Po skupinama, ljudi su najčešće zvali 4,1 drugih osoba, zatim 6,9, pa 18,8 i na kraju 99,1. Znači, od teoretskih 5-15-35-100 smo u praksi dobili 4-7-19-100. Jasno da se brojke ne poklapaju i postoji prilično veliki nesrazmjer, pogotovo kod ove dvije srednje grupe, ali uzorak očigledno postoji.

Radi li se samo o statističkoj slučajnosti? Teško. Čak i mi kao laici možemo na primjeru vlastitih života zaključiti kako je nemoguće održavati uistinu blizak odnos sa više ljudi, a da uistinu promislimo o svojim najboljim prijateljima, teško da bismo mogli prijeći tu brojku od pet. Naš mozak jednostavno nije toliko razvijen da podnese sav teret mnogostrukih prijateljstava, pa ih po nekakvom automatizmu svrstava u ladice po važnosti. Možda nije lijepo za čuti, ali izgleda kako stvari tako stoje!

TAGOVIbff društvo najbolji prijatelj poznanici poznanstvo Prijatelji

Komentiraj