Lifestyle

Šusa drugačije

Banner300


Vječno pitanje bez pravog odgovora: Uzrokuju li različite vrste alkohola i različite vrste pijanosti?

Svatko će reći kako mu pojedine vrste alkohola pašu više od drugih i kako od nekih podemoni, ali je li tome stvarno tako?!

Piše , Objavljeno

Svaki povremeni (ili stalni, u kojem slučaju, trebalo bi to liječiti) uživatelj u alkoholu zna točno što mu i kako paše, koja ga cuga udara najjače, od koje je veseo, a nakon koje se mora mjesecima ispričavati zbog sranja koja je napravio. Često će se tako reći kako “od viskija podemonim” ili “nakon rakije postajem nasilan“, ali znanstvene činjenice govore kako tome jednostavno nije tako, barem kada govorimo o alkoholu. Naime, etilni alkohol iliti etanol je aktivni sastojak u piću koji izaziva pijanstvo i jednak je bilo da se nalazi u pivi, vinu ili žestici. Različit je jedino udio alkohola u određenom piću, a time i način kako se alkohol unosi u organizam. Zato je stvoren sustav vrednovanja alkoholnih pića po kojem je primjerice 0,35 litre pive jednako otprilike 0,04 litre žestice, barem kada se govori o ukupnoj količini (u gramima) unesenog alkohola.

alkohol

I to je čista matematika. S litrom pive možeš mjeriti nešto više od 0,1 litre žestice. Ipak, već tu dolazimo do prvog problema, a to je brzina unosa. Prosječni uživatelj u alkoholu će nemjerljivo brže šubeknuti tri mjerice viskija nego tri pive pa će time alkohol brže ući u njegov krvožilni sustav i to u većoj količini odjednom. To može stvoriti percepciju da se radi o istoj različitim vrstama pijanstva, ali radi se upravo o tome… percepciji uzrokovanoj velikim porastom koncentracije alkohola u krvi u kratkom vremenu. Tehnički, pijanost je i dalje jednaka!

No što je s alkoholima iste vrste? Ono, od tekile si totalno napaljen, gin je depra, a viski agresija i nabrijanost? Ponovno, stvar tu nije u alkoholu, nego u elementima koji se miješaju s pojedinom žesticom. Primjerice, votka se obično pije s nekim energetskim pićem, a gin s šećerom punim sokovima koji imaju brzu dizalicu i još jaču spuštalicu, pa je itekako vjerojatno da promjene raspoloženja dolaze upravo od tih “dodataka”. Slično je i s elementima u tragovima koji se dodaju pojedinim pićima ili koji nastaju kao nusprodukt proizvodnje, od umjetnih bojila pa sve do acetona ili raznih drugih vrsta alkohola. Nije li vjerojatno kako ti elementi mogu utjecati na vrlo labilnu ravnotežu našeg tijela?

alkohol 1

Znanstvenici razmatraju sve ove razloge, ali konkretnih dokaza za niti jedan od njih jednostavno još nema. Zato dolazimo i do konačnog argumenta onih koji tvrde kako je svako pijanstvo teoretski potpuno isto, a to jest subjektivni dojam konzumenta. Jedno neobično iskustvo s viskijem dok si imao 16 godina te može uvjeriti kako će ti svako iduće iskustvo biti jednako, a mnogo toga ovisi i o raspoloženju u kojem piješ neko piće. Ako rokaš vino svaki put kada si pod stresom i to te lagano pijanstvo opusti, logično je kako ćeš smatrati da je vino najbolji alkohol za opuštanje. Ako piješ tekilu svaki put kada si posebno sretan, lako zabriješ da si od tekile najveći veseljak i totalno zabavan lik. Je li to tako kod svakoga ne znamo, ali moglo bi biti prilično blizu istini. Ponavljamo, znanost kaže kako je alkohol alkohol, tako da te “različite vrste pijanstva” moraju imati uzrok u nečemu drugome. Zato je to pitanje vječno, a pravog i jednoznačnog odgovora i dalje nema…

TAGOVIalkohol cuga mamurnost pijanstvo pivo vino žestica

Komentiraj