Report

samo binjais

Banner300


Bingeanje: rak modernog doba ili bezbrižna zabava milenijalaca?

Piše , Objavljeno

Živimo brzo i nemamo vremena ni za što. Tako volimo objašnjavati karakteristike naše generacije prije nego što dvije trećine nedjelje provedemo zavaljeni na kauč u blagom mamurluku dok moždane stanice silujemo s maratonom serija na nekom od streaming servisa. Netflix, HBO, Amazon i druge platforme u kombinaciji s brzim internetom i pametnim gadgetima daju nam mogućnost da, kao u kakvoj jezivoj epizodi Black Mirrora, konstantno zurimo u ekrane i punimo se dramama, komedijama, hororima, dokumentarcima… čime god želimo.

Naravno, vremena iščekivanja sljedeće epizode iz tjedna u tjedan te u točno vrijeme na TV-u davno su prošla pa smo se brzo naviknuli na tzv. binge watching, jedan od najpopularnijih termina milenijalaca i novog doba. Bingeanje podrazumijeva višesatno upijanje TV sadržaja, pri čemu zaboravljamo sve drugo i stavljamo postrance te gotovo opijeno pratimo omiljenu seriju. Ponekad se navučenost na sljedeću epizodu čini gorom od narkomanske ovisnosti, no ta paralela ustvari uopće nije pretjerana. Posljednjih godina sve više istraživanja bavi se upravo ovom tematikom i utjecajem bingeanja na naš mozak i njegove funkcije. Baš poput kakvih junkieja, mozak nas nakon ugodnog iskustva i uživanja u medijskom sadržaju fila dopaminom, a mi želimo još. isti taj scumbag mozak nakon završetka epizode signalizira našem tijelu kako želi još užitka te da bi bilo najpametnije otkazati sve dogovore i zavući se pod deku. Proces koji se u našim tijelima odvija u tim trenucima, struka uspoređuje s ovisnošću o heroinu ili sličnim teškim drogama, a iako vjerojatno malo tko na sve ovo gleda toliko ozbiljno, sve je snažnija struja koja bi streaming servisima nametnula određeni oblik prigodnog upozorenja koje moraju predočiti svakom korisniku prije konzumiranja sadržaja. Nešto kao demotivirajući natpisi na cigaretama, primjerice.

.

Netflix to želi, podmećući nam sam sljedeću epizodu samo nekoliko sekundi nakon završetka prethodne. Scenaristi to žele kreirajući namjerno cliffhanger epizode, a da se ne lažemo, i mi to želimo jer većina nas ne može odoljeti ovoj pošasti modernog doba. No koliko je ustvari opasno bingeanje? Osim spomenute ovisnosti i kemijskih procesa u mozgu, ne možemo osporiti da ovakav lifestyle itekako utječe na kvalitetu našeg sna, ali i njegovu kvalitetu. U situacijama u kojima pogledamo 6 epizoda po sat vremena, umjesto planirane dvije teško da ćemo idući dan moći doći na posao u podne. Ono što će ispaštati je postelja i kvalitetno vrijeme provedeno u njoj. Naravno, duboko je problematična i motivacija gledanja samog sadržaja. Kao što je često slučaj s uobičajenim ljudskim ovisnostima poput alkohola, kocke, droge ili duhana, ono što slijedi nakon uživanja je bolno prizemljenje i suočavanje s realnošću u kojoj nismo high na, u slučaju gledanja previše TV serija, dopaminu. Taj začarani krug zatim je teško napustiti jednom kad u njega upadnemo, a kad se takva prilika naizgled i pruži dolazi do novog problema. Završetkom svoje omiljene serije čak 34% ljudi osjeća duboku prazninu, a još gore zvuči da 20% ispitanih osjeća simptome vrlo slične depresiji.

Starijim generacijama bit će možda smiješno kroz kakve drame prolaze mladi ‘gledajući tamo neku televiziju’, no ovaj fenomen upućuje posljednjih godina na sve više zdravstvenih problema (gojaznost, vid, leđa, mentalne bolesti) s kojima se nije za šaliti. Na kraju, sve će se svesti na imanje mjere i karakter, ali klinike za ovisnost mogle bi vrlo lako ubrzo otvoriti novi odjel.

TAGOVIbingeanje Netflix pb