Biznis & Lova

razmisli 2 put

Banner300


8 fora kojima vas neuromarketing natjera da pokupujete sve – i ono što ste htjeli, ali i ono što niste

Piše , Objavljeno

Koliko puta ste otišli u nabavku hrane s preciznim popisom da biste se vratili kući puni stvari koje niste planirali kupiti? Zašto mislimo da kupnjom novih slušalica na sniženju štedimo novce ako nismo uopće planirali kupiti nove slušalice?

Iako mislimo da odluke o kupnji donosimo svojevoljno i potpuno svjesno, to i nije baš tako. Većina kupovina koje napravimo pod utjecajem je raznih, pomno osmišljenih marketinških trikova koji šalju pozitivne znakove našem mozgu o određenom proizvodu i tako utječu na samu odluku o kupnji. Ova tehnika naziva se neuromarketing i ona koristi našu podsvijest i prirođene reflekse kako bi nas navela na trošenje novca.

Donosimo vam 8 primjera neuromarketinga kako biste naučili prepoznati takve tehnike i na vrijeme osvijestili razloge svoje kupovine. Al’  stvarno, trebaju li ti i treće slušalice?
200517788-001
1. Igranje na vaše emocije

Emocije su vrlo popularan marketinški alat. U mnogim reklamama vidjet ćete bebe koje s ogromnom pažnjom gledaju u proizvod koji vam neka tvrtka želi uvaliti. U ovim slučajevima igra se na kartu da će majke promptno reagirati na poruke koje im beba šalje pogledom.

2. Uporaba točno određenih boja

coca cola

Učinkovito korištenje boje može biti moćan marketinški alat, a jedan od najpoznatijih primjera toga je Coca Colina upotreba crvene boje znajući da boja krvi uvijek privlači veću pažnju. Stručnjaci za neuromarketing specijalizirani za boju i oglašavanje podijelili su boje u podskupine i napravili vodič za njihovu učinkovitu uporabu. Na primjer, hladne plave boje često se koriste kod proizvoda kojima se želi privući poslovne ljude i profesionalce.

3. “Još malo pa nestalo”

Jedno zanimljivo otkriće koje koristi neuromarketing jest da se ljudi zbilja boje da bi mogli propustiti neki dobar deal te tako često znaju kupiti i ono što im uopće ne treba. Ljude jednako brine što bi mogli izgubiti kao i ono što bi mogli dobiti te su iz tog razloga strategije „kupite prije nego što nestane“ vrlo učinkovite. Jedna od taktika je isticanje kako ponuda istječe u kratkom roku kako bi uzrokovala kod kupca nervozu i požurila odluku o kojoj bi inače razmišljao duže ili ne bi uopće.

4. Samo 9.99 kn

Koju cijenu dati proizvodu jedno je od važnijih pitanja prilikom product placementa.  Sigurno ste se i sami pitali zašto većina proizvoda na policama u trgovinama ima cijenu koja završava s 99 lipa? Radi se o tome da se formiranje cijene u ovakvom obliku temelji na teoriji da se prva brojka cijene jače urezuje u naš um. Upravo zbog toga će kupci prije kupiti proizvod koji košta 9,99 kuna od identičnog proizvoda koji stoji točno deset kuna. Osim toga, ljudi se ne žele previše zamarati i trošiti energiju na razmišljanje i donošenje odluka o kupovini proizvoda, naročito kad se radi o onima nižih cijena, pa  brojeve iza glavnog broja ni ne uzimaju u obzir.

5. Smanjenje opcija

neonbrand-SvhXD3kPSTY-unsplash

Istraživanja su pokazala da kada kupac ispred sebe ima previše opcija istog proizvoda, može zablokirati pod pritiskom o izboru pravog što na kraju rezultira odustankom od kupnje. Iz ovog razloga trgovci će u startu za nas suziti izbor i time nam pojednostaviti donošenje odluke koja će prije voditi ka kupnji.

6. Kazaljke na satu nisu slučajno u tom položaju
sean-paul-kinnear-lspHbhJkQ30-unsplash

Vjerojatno ovo niste primjetili, no ako obratite poznornost vidjet ćete kako ručni satovi u reklamama i izlozima gotovo redovito pokazuju 10 sati i 10 minuta. Ni to, naravno, nije slučajno. Skupina znanstvenika dokazala je kako ljudi u okruglom satu i kazaljkama namještenima na 10:10 sati zapravo podsvjesno vide lice koje im se smije, dok u kazaljkama namještenim na 8:20 vide tužno lice i imaju manju želju kupiti sat.

7. Odabir određene glazbe u trgovini

Pozadinska glazba ima iznenađujuće snažan utjecaj na to koje proizvode potrošači kupuju i koliko su spremni za njih platiti. Tako će puštanje njemačke glazbe navesti kupca da razmišlja o pivu, dok bi francuska glazba mogla potaknuti želju za vinom i voila- završiš kući ispijajući bocu vina solo.

8. “Sidrenje”

Pojam “anchoring” poznat je u neuromarketingu, a odnosi se na situaciju kada se određen proizvod koji se želi prodati stavlja kraj “manje privlačnog” proizvoda kako bi se povećale šanse za njegovu kupnju. Recimo da se dvoumite između dvije hotelske sobe koje imaju slične cijene. Jedna nudi besplatan doručak, druga ne nudi ništa. U tom slučaju, veća je vjerojatnost je da ćete izabrati tu koja nudi nešto besplatno, te nećete čak pomnije ni istražiti kvalitetu ponuđenih soba. Ljudi vole besplatne stvari!

Budući da smo svaki dan u ulozi kupca, logično je da ne možemo i ne želimo stalno previše i svjesno razmišljati i analizirati svaku kupnju. Upravo to neuromarketing koristi pri utjecanju na naše odluke uporabom suptilnih signala i taktika kojima će nas navesti na određenu kupnju bez da o njoj aktivno razmišljamo. I iako ne možete razmišljati o svakoj kupnji, ukoliko želite uštedjeti ili se ne želite osjećati glupo kada dođete kući iz trgovine i shvatite da ste opet potrošili novce na nešto što vam nije trebalo, pokušajte prilikom sljedeće kupovine razmišljati o ovim stvarima i osvijestiti donošenje vlastitih odluka.

TAGOVIkupac kupovina neuromarketing psihologija