Report

Banner300


Čudni sportovi… sportovi za čudake

Prošvrljali smo malo i otkrili koji su to sportovi koji nas oduševljavaju svojom "opičenošću", koji su to čudni sportovi za čudake sportaše.

Piše , Objavljeno

Među nama hodaju čudaci i to je, između ostalog, vidljivo i na svakim novim izborima jer uvijek postoji određeni postotak populacije koji će glasovati za HKDU, HČSP ili neku drugu opskurnu stranku za koju znaju samo njihovi članovi.

No, na stranu politika, čudni ljudi ne glasuju samo za čudne stranke, oni se bave i čudnim sportovima. Prošvrljali smo malo i otkrili koji su to sportovi koji nas oduševljavaju svojom “opičenošću”.

Zorbing

Zorbing

Zorbing

Nastao je 1990. na Novom Zelandu i umotvorina je Dwane van der Sluisa i Andrewa Akersa, dva čudaka koji su zamislili plastičnu sferu u koju sjeda “vozač” Zorbonaut i kotrlja niz padinu sigurno povezan remenjem.

Sličan se sport njeguje i na zagorskim bregima i uključuje ekipu pijanih Zagoraca koji nakon zavidne količine kiseliša, uglavnom prolupaju od nekvalitetnog alkohola i strmopizde se niz brijeg nazivajući to brenčica. No, za razliku od zagorskih narodnih sportova, Zorbing je siguran i popularan u cijelom svijetu, te je službeno uvršten među mnogobrojne ekstremne sportove današnjice, a NASA razmišlja o tome da princip Zorba iskoristi kao temelj za stvaranje vozila čiji je zadatak istraživanje Marsa.

Bossaball

Bossaball

Bossaball

Radi se o zanimljivoj kombinaciji odbojke i plesa s tim da se cijeli taj cirkus odigrava na trampolinu uz očaravajuće zvukove Bossa Nove. Jasno vam je da su i odrasli ljudi samo djeca sa malo dužim stažem, stoga se može pretpostaviti da se ovaj sport iz Belgije uskoro proširio na cijeli svijet i danas se igra na plažama, u školama i po raznim muzičkim festivalima.

Da ne bi bilo zabune, cijelo je igralište osigurano od ozbiljnijih povreda pa nemojte očekivati brutalna sakaćenja izazvana padovima jer to jednostavno nije slučaj. Oni samo skakuću i igraju odbojku. Igra se do 30 bodova, koriste se ruke, noge i glava i oni koji su ga isprobali tvrde da se radi o koncentriranoj esenciji zabave.

Curling

Curling

Curling

Nacija koja priča kao pirati iz crtanih filmova nije nas zadužila samo haggisom (iznutrice natrpane u još iznutrica – specijalitet u rangu tripica), Trainspottingom i Sean Conneryjem, već i svojim nacionalnim sportom curlingom.

Kako ste to već mogli i sami zaključiti, riječ je o škotima, a Curling je nešto najbliže našem boćanju, samo na ledu. Stari su se škoti znali okupiti (vjerojatno i napiti op.ur.), zgrabiti glatki kamen, otići na smrznuto jezero i naguravati kamenčinu što bliže određenom, unaprijed zacrtanom markeru. Vjerojatno nisu mislili da će stvoriti nacionalni sport poznat diljem zemaljske kugle koji od ’98. postaje i jedan od službenih sportova zimskih olimpijskih igara.

Dakle, da ponovimo i dodatno razjasnimo ova kompleksna pravila. Staza za curling duga je 45,5 metara, a takmaci moraju izbaciti granitnu gvalju što bliže određenom cilju. Nakon što je kamen izbačen ostali članovi tima koriste “metle” kojima osiguravaju što sigurniju putanju metući ispred klizajućeg kamena. Zanimljivo je da curling zovu i “šah na ledu” zbog strateškog elementa.

Kotrljanje sireva

Tko tu koga kotrlja?

Tko tu koga kotrlja?

Khm…Khm… Prije nego se zapitate “zašto bi netko za ime božje kotrljao sir?” zapitajte se što vam kolut sira može ponuditi… Odgovor je:neki ljudi jednostavno nisu normalni.

Stanovnici Gloucestera u Engleskoj, svake se godine okupljaju i kotrljaju kolut sira kao da im je učinio nešto nažao. Iako se ovaj sport nije proširio van granica Gloucestera, zbog svoje duge tradicije smještaju ga među ekstremne sportove jer padine su često izuzetno strme i čovjek bez koordinacije mogao bi završiti polomljen, a vjerujte, nitko od vas ne bi htio unucima pričati kako je ostao nepokretan loveći sir. No, sigurno se pitate koji je cilj ovog bezumnog sporta. Postoji li nagrada? Naravno, pobjednik uzima sir i nosi ga kući. Vauuuu!

Sepak Takraw

Sepak takraw

Sepak takraw

Ako su ga osmislili Azijati možete pretpostaviti o čemu je riječ. Naime, radi se o kombinaciji nogometa, odbojke, badmintona, a možemo slobodno reći kako je jedna od predispozicija, svakako i poznavanje borilačkih vještina.

Dakle, dva tima (regusa) od po tri igrača na svakoj strani pokušavaju održati loptu u zraku ne koristeći ruke. Kao što i slika pokazuje high-kick je dobrodošao jer ovakve vratolomije uistinu ne može svaki jazavac, a pokušajte samo zamisliti što znači zakucati loptu ne koristeći ruke.

Dugo vodila borba oko izbora imena (sport su prisvajale mnoge zemlje) i na kraju je odlučeno da će biti nazvan Sepak Takraw pod kojim je ovaj sport i poznat u svijetu.

Ultimativni frizbi

Ultimate frisbee

Ultimate frisbee

Ultimate Frisbee smišljen je 1968. u jednoj srednjoj školi New Jerseya. U kratkim crtama, radi se o grupnom sportu koji funkcionira kao netball s frizbijem, ali igrači ga ne smiju predugo zadržavati ili s njim unaokolo trčati.

Nije riječ o kontaktnom sportu jer sami tvorci nisu bili neki izuzetni sportaši. Cilj je presretanje frizbija suprotnog tima. Frizbi mora biti dodan u roku od 10 sekundi, a ukoliko se vremenski rok prekorači, frizbi pripada suprotnom timu. Pobjednički tim je onaj koji prvi ostvari zgoditak od 15 “golova”.

Od 1979. redovito se održavaju prvenstva, što igri daje službeni ton, ali to ne znači da se ovdje ne radi o glupavoj kombinacij jer ako vam je dosadno, smislit će te i “ultimativni šah” koji će biti kombinacija tradicionalnog šaha i indijanske vatre.

Capoeira

Capoeira

Capoeira

Za ovaj ste garantirano čuli ako ste ikada pratili Pride ili ako ste kojim slučajem igrali Tekken i izabrali Eddya. Zanimljivo je da je ova afričko-brazilska borilačka vještina stoljećima predstavljana kao ples i zabranjivana iako je konačni cilj, u prvom redu pokazati vještinu, a ne udariti protivnika.

Afrički robovi ovaj su sport prenijeli u brazilske kolonije pod vlašću Portugalaca. Zbog brutalnosti zabranjen je od 1892. do 1932. Sudionici formiraju krug (roda) u kojem se izmjenjuju plešući, svirajući i boreći se. Dopušteni su udarci rukama, nogama, glavom, a nešto rjeđe se pojavljuju i udarci laktovima, šamari i podmetanja nogu.

Capoeira se dijeli na 3 glavna stila:Angola (osnovni stil), Regional (noviji stil) i Contemporanea (nastao posljednji te se oko njega najćešće lome koplja zbog dokidanja nekih tradicionalnih viđenja sporta). Trivia koju možda niste znali – pjesma u reklami za Mazdu “Zum, zum, zum” je pjesma Capoeiraista.

Polo na slonovima

Slonovski polo

Slonovski polo

Dakle, naziv otkriva sve. Polo, koji se tradicionalno igra na konjima, britanski su aristokrati modificirali početkom dvadesetog stoljeća te konje zamijenili slonovima. Razmislimo malo o ovome…

Kolonizirali ste Indiju, po cijele dane čačkate muda i robove tjerate da vas hrane grožđem – postaje vam dosadno. Dokolica vas uništava i počinjete smišljati pizdarije. Sva sreća da Britanci nisu kolonizirali Liku jer danas bi igrali polo na medvjedima. No, da se vratimo slonovskom polu. Dva jahača zajašu slona, jedan igra dok drugi upravlja slonom, šutaju loptu maljevima sve dok ne pogode gol, a pravila su gotovo ista kao i u klasičnoj varijanti.

Na kraju dana, igrači uživaju u odmoru, a slonovi se povlače u staje i razmišljaju koliki su ljudi konji…

TAGOVIneobično sport

Komentiraj