Report

Banner300


Medicinski mitovi

Iako ih ima na desetine, mi ćemo se osvrnuti samo na one koji nas se tiču iz dana u dan.

Piše , Objavljeno

Svakodnevno bombardiranje informacijama i liječničkim savjetima dovelo je do toga da više ne znamo ko’ pije a ko’ plaća. Ne znamo na kakvu bi dijetu, koliko hektolitara vode dnevno trebamo popiti, što nam upropaštava vid a što ne, koliko stotina puta dnevno prati zube… Većina podataka o dotičnim ritualima je kriva!

Pranje zubiju

Mit:što više to bolje!
Krivo. Prečesto, predugo ali i pregrubo četkanje može naštetiti vašoj oralnoj higijeni. Zubi tako mogu postati osjetljiviji, a i desni se mogu povući. Također je krivo pomisliti da osoba s žutim zubima ima nezdrave zube jer zubi prirodno niti nisu potpuno bijeli.
Neredovito pranje zubi većinom je, ali ne i u potpunosti uzrok smrada iz čvalja. Pušenje, određene vrste hrane, ponekad i bolesti mogu znatno doprinijeti dahu koji baca u nesvijest.

Natankavanje vodom

Mit:Osam čaša dnevno
To je teorija iza koje stoje vrlo labavi, a u nekim studijama čak i nikakvi klinički dokazi! Da ne bi krivo shvatili, vaše tijelo definitivno mora biti dobro podmazano tekućinom iliti hidrirano, ali i oni svakodnevni napitci poput mlijeka, soka, bezkofeinskih napitaka, čaja i slično također koriste, dok nešto tekućine dolazi i iz hrane.
Ako i dalje vjerujete da je voda jedini način da hidrirate tijelo, samo pazite da ne dosegnete kritične količine zbog kojih može doći do intoksikacije vodom i smrti. Sjetite se žene koja je u natjecanju za Nintendo Wii popila 6,5 litara vode i zbog toga umrla.

Brijanje

Mit:Nakon brijanja dlake rastu brže, tamnije i izrastu grublje
Ma kakvi. Još je davne 1928. izveden pokus kojim je dokazano da brijanje ne utječe na dlake, a novijim istraživanjima ustanovljeno je da se nakon brijanja ne mijenja niti debljina niti gustoća dlaka.
Na kraju krajeva, brijanje uklanja samo površinski dio dlake dok korijen ostaje. Iz toga proizlazi da brijanje ne može utjecati na rast dlake. što se tiče boje, na dlake koje tek izrastu nije utjecala svijetlost dok na izrasle je pa se iz toga može krivo zaključiti da su novoizrasle prirodno tamnije.

Mozak

Mit:Koristimo samo 10 posto našeg mozga
Nije ni čudo što je ova teorija uhvaćena u ofsajdu kada je stara točno sto godina. Mit se pojavio 1907. i nije ga, kako se to dugo vremena mislilo, plasirao Albert Einstein.
S druge strane, znanstvenici tvrde da nije niti dokazano da postoje neaktivni dijelovi i da bi oštećenje na bilo kojem dijelu mozga dovelo do degradiranja nekih od sposobnosti. Nevjerojatno je da se uz današnju tehnologiju, netočna teorija održala čak sto godina.

Težina

Mit:Genetsko nasljeđe
Na veliki mit u vezi težine i dijete može se primjeniti ona dobra stara:”Jabuka ne pada daleko od stabla”, što će reći da su velike šanse da izgledate kao vaši roditelji, dede, bake…
Iako genetske predispozicije definitivno utječu na vašu fizičku građu, krivo je pomisliti da su one i vaša sudbina. Pravilnom prehranom, tjelovježbom i izmijenjenim načinom života definitivno se može postići i zadržati željena težina te izbjeći sudbina vaše gojazne loze. Istina, to će možda biti teže nego drugima ali ipak se može.

Vid

Mit:Čitanje u mračnom okruženju uništava vid
Ok, ovdje je malo teže povjerovati da je mit izmišljen ali mnogi znanstvenici potvrđuju da je. Istina je da čitanje u zamračenim okolnostima izaziva naprezanje i umor očiju, teškoće pri fokusiranju i na kraju glavobolje ali navedeni simptomi su trenutni i nemaju trajan učinak na naš vid.
Razni faktori utječu na takva stanja. Prije svega manje trepećete, oko se suši, počinjete škiljiti i buljiti pa vam sve to stvara neugodu. Nije da vam se uništava vid. Zanimljivo je da danas stopa kratkovidnih i postoci istih među populacijom rastu puno brže nego prije nekoliko stoljeća kada su ljudi čitali uz svijeće.

TAGOVIbrijanje medicina mitovi mozak