Report

Gledaj kako trava raste

Banner300


Najdugovječniji eksperiment na svijetu je započeo 1879., a završiti će 2100. godine

Piše , Objavljeno

Eksperimentu koji već sada traje punih 137 godina svakako treba posvetiti par redaka, pogotovo kada znamo kako vjerojatno nećemo doživjeti njegov kraj!

botanika 3Znate onu poštapalicu kako je “zanimljivije gledati travu kako raste nego raditi to i to“? E pa nije, barem ne za većinu nas koji biljke ne smatramo pretjerano zanimljivom temom. Ipak, na svu sreću, postoje ljudi kojima se cijeli život vrti oko najdosadnijih živih bića na planeti (uz kornjače i morske krastavce), a njihova fascinacija herbom ponekad nadilazi čak i okvire normalnog poimanja prostora i vremena. Tako je nekako igrao i slavni botaničar William James Beal sa Sveučilišta u Michiganu, koji je 1879. godine pokrenuo ekperiment čijem se završetku još dugo neće vidjeti kraj.

botanika

Kada je eksperiment započeo, znanje o biljkama je bilo mnogo oskudnije nego danas, pa su znanstvenici pokušali dokučiti kako točno biljke kliju iz sjemenki te na taj način pomoći farmerima da se jednom zauvijek riješe korova (danas znamo: kemija, kemija i još malo prekrasne, smrtonosne kemije!). Kako bi to otkrili, Beal je zaključio kako moraju ustanoviti koliko dugo sjemenke mogu preživjeti u tlu bez da prokliju.Zato je u ukupno 20 staklenih posuda ispunjenih vlažnim pijeskom stavio ukupno 50 sjemenki 23 vrste najčešćih korova te ih zatrpao na tajne lokacije uokolo kampusa sveučilišta. Boce su naravno ostale otvorene i okrenute prema dolje, kako bi voda mogla doći do samih sjemenki, a u planu je bilo svakih pet godina izvaditi jednu bocu i provjeriti kakvo je stanje.

Beal je uspio iskopati ukupno 6 boca prije odlaska u mirovinu, kada je tu dužnost prebacio na svojeg mlađeg kolegu, koji je to isto učinio i na kraju svog mandata, a nekoliko generacija i kojih 100-tinjak godina kasnije, došli smo do doktora Franka Telewskog, botaničara koji se trenutno brine o ovom eksperimentu. Inače, eksperiment je trebao završiti još 1979. godine, ali znanstvenici su procijenili kako ga mogu nastaviti i dalje, samo s dužim periodima između otkopavanja (zadnja je boca izvađena 2000. godine, a iduća će biti iskopana 2020. godine). Lokacije su i dalje tajne kako znatiželjnici ne bi mogli krenuti u lov na suvenire, ali o ovoj se priči ipak tu i tamo govori jer se na taj način uistinu i potiče interes za znanost. Dokaz je upravo na stranicama ovog portala!

OG William James Beal i mlada nada, Frank Telewski

OG William James Beal i mlada nada, Frank Telewski

A što se tiče samih rezultata istraživanja, oni su u današnje vrijeme uglavnom irelevantni, a zaključci koji se iz njih izvode zastarjeli. Sada se tako protiv korova borimo na sasvim drugačiji način te daleko bolje razumijemo koji je sustav njihova klijanja. Ipak, i dalje je zanimljivo vidjeti kako je u posljednjoj izvađenoj boci proklijalo ukupno samo dvije od 23 vrste korova. Kroz povijest (iliti 15 do sada izvađenih boca) se pokazalo kako najčešće klija Verbascum blattaria, u nas poznata kao bosanska divizma, a ostale su vrste uglavnom imale sličnu uspješnost. Hoće li se išta bitno promijeniti do 2100. godine, za kada je predviđen i konačni kraj eksperimenta, vjerojatno nećemo moći vidjeti na svoje oči, ali lijepo je znati kako još uvijek postoje ovakvi davni spomenici ljepotama znanosti!

TAGOVIbiljke botanika eksperiment klijanje korov najdugovječniji eksperiment pokus priroda William James Beal

Komentiraj