Report

djedica je u formi

Banner300


Stan Lee – otac Marvela i veliki djed superjunaka

Piše , Objavljeno

Stan ‘The Man’ Lee desetljećima je poznat kao otac Marvela, djed koji je stripovska ikona, i jedan od najvažnijih aktera pop kulture dvadesetog, a bome i dvadeset i prvog stoljeća. Rekli bi da je zaslužio našu pažnju.

Stan LeeTvorac Spider-Mana, X-Mena, Hulka, Iron Mana i stotine drugih Marvelovih likova, Stan Lee je obožavana ličnost, te glavni krivac za eru superherojskih blockbustera. Upravo zbog toga, Stan Lee je danas jako važan i utjecajan čovjek. Nije loše za jednog devedesetogodišnjaka.

Povijest će staviti ime Stana Leeja u istu kategoriju sa Waltom Disneyjem, i klasificirati ga kao ‘tvorca snova’, a jedna od glavnih poveznica ove dvojice jest činjenica da je danas Disney vlasnik Marvela. To je jedan od glavnih razloga zašto danas imamo svojevrsnu renesansu super herojskih filmova, iako su temeljni razlozi za to ipak financijski. Lee je radio dugo i marljivo, započeo od od najniže pozicije u izdavaštvu, i dogurao do statusa mogula. Da nije znao kako izmisliti likove do kojih nam je stalo, nad-ljude s ljudskim vrlinama i manama, danas bi bio slabiji za mnogo milijuna, a svijet bi bio dosadniji.

Od potrčka do heroja

Stan Lee je zapravo Stanley Martin Lieber, sin siromašnih rumunjskih židovskih emigranata, te je odrastao sa njima i bratom Larryjem u malenom stanu u Washington Heightsu na Manhattanu. Lee je rođen 1922., tako da možemo reći da je aktivno sudjelovao u dobrom komadu moderne povijesti. Po završetku srednje škole, želio je postati pisac, a prvi posao u tom smjeru bio je u izdavačkoj kući Timely Comics, gdje je obavljao razne pomoćne poslove – brisao skice olovke s gotovih stranica svježe nacrtanih stripova, punio bočice s tintom, lektorirao, kuhao kavu za crtače i pisce. Radio je svašta, a pomak naprijed dogodio se 1941., kad je počeo pisati podnaslove za naslovnice Captain Americe, a ubrzo je i sam izmislio super heroja: bio je to Destroyer, borac protiv diktatora.

Stan Lee u vojsci

Mladi Lee nije vidio fronte, ali je stvarao propagandu

Lee je tada otišao u vojsku, gdje je za Drugog svjetskog rata bio jedan od svega devet ljudi koji su imali titulu ‘dramaturga’, tako da nije išao na frontu, već je pisao slogane i priručnike, te crtao karikature. Nakon rata, nastavio je raditi za Timely Comics kao scenarist, postao muž i otac, te pratio trendove stripa, što je značilo da je pisao mnogo komedija, vesterna i ljubića. Pred kraj 1950-ih, zasitio se pisanja stripova. DC Comics su u to vrijeme obnovili mnoge likove koji su bili popularni prije Drugog svjetskog rata: novi Flash i Justice League of America postali su instant hit. Leejeva supruga Joan nagovorila ga je ne odustane od stripova, već da se fokusira na teme koje ga zapravo zanimaju.

‘Marvelova revolucija’ startala je u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, sa Leejevom idejom da stvori likove koji su humaniji, super heroje s ljudskim manama. U suradnji s legendarnim autorom Jackom Kirbyjem – s kojim je ranije radio na Captain Americi, stvorio je grupu zvanu Fantastic Four. Jednako važan Leejev suradnik bio je Steve Ditko, a s njim je 1962. stvorio Spider-Mana.

Od malog od palube za Timely Publications koji je kasnio postao Atlas Comics, Lee se sada našao na čelu svježeg Marvel Comicsa. Lee, Kirby i Ditko izmišljali su likove koji su jako brzo postali popularni: Thor, Hulk, Iron Man, Daredevil, X-Men i njihove armije negativaca, među kojima su Loki, Doctor Doom, Galactus, Green Goblin i Dr. Octopus.

Očevi Marvelove revolucije, Jack Kirby i Stan Lee.

Očevi Marvelove revolucije, Jack Kirby i Stan Lee.

Marvel, sa Leejem za kormilom, razlikovao se od DC-a i drugih strip izdavača zbog načina predstavljanja stripa i njegovih autora, a i metoda stvaranja je bila originalna. Lee bi izmislio priču, predstavio bi je crtaču koji je na osnovu toga nacrtao stranice stripe, nakon čega je Lee pisao tekst koji ide u balone. Autore je predstavljao na početnoj stranici svakog stripa, gdje bi naveo sve – olovku, tuš, boje, čak i slova. Marvelovi stripovi su imali i stranicu posvećenu ‘insider’ vijestima, gdje se pisalo o autorima i njihovim projektima. Lee je imao i redovitu kolumnu, ‘Stan’s Soapbox’, tako da je čitatelj Marvela definitivno osjećao povezanost sa izdavačkom kućom.

Borac protiv cenzure

Lee je imao svoje borbe s cenzurom i organizacijom Comics Code Authority, koji su od sredine pedesetih, nakon uzleta horror i noir stripova, bili zaduženi za čednost stripova. Kada je ’71. išao objaviti epizodu Spider-Mana o hororima narkomanije, CCA su ga išli cenzurirati jer su bili protiv spominjanja ikakve droge u stripovima, čak i ako je kontekst negativan. Lee se usprotivio i tiskao epizodu bez njihovog pečata odobrenja, što je dugoročno rezultiralo slabljenjem cenzure u stripovima, povratku horora i krimića, te dolazak kung fu stripova na tržište.

Sedamdesete, svježa roba, svježi brkovi i svježa nova kosa.

Sedamdesete, svježa roba, svježi brkovi i svježa nova kosa.

Stripovi su postali supkultura, a Stan Lee bogat i omiljen autor, ali ni nakon četrdeset godina u toj industriji nije pomišljao o penziji. Umjesto toga, ’81. se preselio u Kaliforniju s planom da Marvel proširi na televiziju i film, nakon što je Hulk postao uspješna TV serija.

Proboj na male ekrane

To mu nije odmah uspjelo. Frank Miller je nakon Marvelovih Daredevila i Wolverinea obnovio Batmana za DC, a Burtonov film značio je dominaciju rivalskog izdavača. Međutim, stripovi su općenito postali hit, i Marvel je startao devedesete s uspješnim crtanim serijama i mnogim izdanjima, ali do sredine desetljeća došli su do – bankrota.

Udruživanjima i preprodajama Marvel (danas pod Disneyem) je izašao iz stečaja, a Wesley Snipes kao Blade značio je početak njihove filmske dominacije. Nije svaki film postao hit (Daredevil? Ne.), ali velika većina je, od X-Mena, preko Spider-Mana, Fantastic Foura i Hulka, do Thora, Iron Mana i Avengersa. Hrpe likova, ali Marvelov studio nema filmsku licencu za sve – zato nemamo Spider-Mana s Avengersima, recimo. To Leeju ipak nije bitno.

Nikad nije kasno

Stan Lee danas ima 90 godina. To znači da je Spider-Mana izmislio s nepunih 40 godina, a to znači da ti, čitatelju, ne moraš odustati od svojih ideja i snova. Stan Lee je uspio, ali počeo je od dna, kao potrčko koji crtačima stripova puni bočice s tintom. Danas je njegovo ime jednako važno kao i svi ti likovi koji je izmislio, a to je nešto što nema rok trajanja.

TAGOVIbiografija stan lee strip superjunaci