Zanimljivosti

here we go again

Banner300


Opet vraćamo sat unazad: zašto i kako je sve počelo?

Piše , Objavljeno

Dva puta godišnje, u ožujku i listopadu mijenjamo satove na jedan unazad ili jedan unaprijed kako bi se prebacili na ljetno ili zimsko vrijeme.

No, jeste li se ikada pitali zašto uopće pomičemo sat i zašto to ne rade sve države? U većini Europe, s izuzetkom Islanda, Bjelorusije i Rusije, pomičemo sat, jednako kao i u Sjevernoj i Srednjoj Americi, no većina država u Africi i Aziji to ne radi. Prošle godine Europska unija donijela je odluku kako će se i u EU ukinuti prelasci s ljetnog na zimsko vrijeme i obrnuto, te kako će zadnje pomicanje sata biti u 2021. godini. Zašto smo se onda uopće zamarali time?

Prvi ideju imao Benjamin Franklin, a sve je zakuhao pra -pra -pradjed Chris Martina

Čini se kako je čitavu priču započeo američki političar i izumitelj Benjamin Franklin koji je prvi došao na ovu ideju dok je bio u Parizu 1784. godine. To je bilo nekih 150 godina prije ulaska struje u svačije domove, kada su ljudi osvjetljavali prostor svijećama i Franklinov argument je bio da kad bi se ljudi ustajali ranije kad je bilo svjetlije, uštedjeli bi na svijećama.

Benjamin_Franklin_1767

No, ideja nije zaživjela sve do 1907., kada je, ni manje ni više nego Chris Martinov (Coldplay) pra-pra-pradjed William Willett objavio letak “The Waste of Daylight” u kojemu je predložio da se satovi pomiču za 80 minuta u četiri faze tijekom travnja i vraćaju na isti način tijekom rujna. Na taj način uvečer bi dan duže trajao povećavajući ljudima vrijeme za rekreaciju i slobodne aktivnosti te bi se uštedilo 2,5 milijuna funti na troškovima rasvjete.

Zanimljivo je napomenuti kako je Willett bio strastveni obožavatelj golfa i mučilo ga je što bi njegove igre bile prekinute jer sunce zalazi prerano i nema dovoljno svjetla da nastavi igrati. Kako bi mogao igrati golf, čovjek je odlučio Veliku Britaniju i posljedično pola svijeta uvjeriti da dva puta godišnje mijenjaju sat. Posvećenost je prilično impresivna, morate priznati.

christoph-keil-_VOQ9VwnbgE-unsplash

Snažnom kampanjom Willett je 1908. uspio dobiti potporu člana parlamenta Roberta Pearcea koji je neuspješno pokušao progurati zakon, no javnost prvotno nije bila oduševljena prijedlogom. Willett je proveo svoj život pokušavajući uvjeriti ljude da je to dobra ideja, ali zakon je u UK uveden tek 1916. – godinu dana nakon što je umro.

Ratovi i krize glavni razlog radi kojih smo krenuli mijenjati sat

Glavni razlog zašto se ovaj prijedlog prihvatio bio je Prvi svjetski rat i potreba za uđtedom ugljena te su pomicanje sata prvi uveli Nijemci, a potom tek Britanci. U sljedećih nekoliko tjedana trend se proširio te su novi zakon prihvatile i neke druge europske zemlje poput Austrije, Irske i Francuske. Međutim, ova promjena se nije svuda zadržala dugo te je Njemačka, koja je prva i uvela mijenjanje sata, napustila ovaj sistem 1919. godine dok je Francuska bila podijeljena oko ovog pitanja pa se u nekim djelovima sat nije mijenjao, u drugima je.

Drugi svjetski rat ponovno je potaknuo Njemačku da vrati zakon o promijeni sata, no jedan drugi događaj 1973. godine bio je glavni razlog zašto je velik broj zemalja prihvatio pomicanje vremena i nastavilo to raditi do danas. Bilo je to 17. listopada 1973. godine kada je OAPEC (engl. Organization of Arab Petroleum Exporting Countries – hrv. Organizacija arapskih zemalja izvoznica nafte) započela naftni embargo, kao reakciju na američku potporu Izraelu u arapsko-izraelskom sukobu. Kao posljedica embarga, cijena nafte na svjetskom tržištu se učetverostručila što je teško pogodilo gospodarstva brojnih industrijskih zemalja te izazvalo globalnu recesiju. Drastične mjere su trebale biti poduzete što je opet uključivalo mijenjanje vremena radi uštede energije.

Europljanima je opet dosta pomicanja sata

Prošle godine su objavljeni rezultati internetske ankete Europske komisije u kojoj su Europljani glasali žele li ponovno ukinuti pomicanje satova. U anketi je sudjelovalo rekordnih 4,6 milijuna ljudi, a čak preko 80 posto njih glasalo je za ukidanje pomicanja sata i za to da sat ostane na ljetnom računanju vremena. Sad je na državama članicama da se dogovore žele li ljetno ili zimsko računanje vremena, a Europski Parlament je istaknuo kako je iznimno važno očuvanje jedinstvenog računanja vremena u EU-u.

Sve se čini da ćemo na ukidanje pomicanja sata još neko vrijeme pričekati.

TAGOVIpomicanje sata računanje vremena