Znanost

Banner300


Top 5 znanstvenih godišnjica koje ćemo obilježiti ove godine

Piše , Objavljeno

Nekada je potrebno uzeti odmak i sagledati sve što smo postigli do danas, a to su, pogotovo kada je u pitanju znanost, izvanredna dostignuća. U 2019. godini nanizale su se brojne godišnjice, od rođenja, smrti, ekspedicija do tabulacije- izabrali smo top 5!

  1. Leonardo da Vinci, 500. obljetnica smrti

leonardo-da-vinci-1

Leonardo da Vinci umro je 2. svibnja 1519. godine. Iako ga najviše pamtimo kao umjetnika koji je naslikao najslavniji portret na svijetu, Leonardo je bio i ozbiljan anatomičar, geolog, inženjer i matematičar, a njegovi interesi su uključivali i mnogo više- pravi renesansni čovjek. Da Vincijeva uloga u povijesti znanosti bila je ograničena jer su mnoge njegove genijalne ideje bile zapisane u bilježnicama koje nitko nije čitao dugo nakon njegove smrti. Bio je čovjek ispred svoga vremena i maštoviti promatrač svijeta.

Razvio je složene geološke poglede na riječne doline i planine (mislio je da su vrhovi Alpa nekoć bili otoci). Kao inženjer prepoznao je da složeni strojevi kombiniraju nekoliko jednostavnih mehaničkih principa i inzistirao je na nemogućnosti vječnog gibanja. Formulirao je osnovne ideje o radu, snazi i sili koje su postale kamen temeljac moderne fizike, a koje su Galileo i drugi razvili tek stoljeće kasnije.

2. Magellanov put oko svijeta, 500. obljetnica

portrait-of-ferdinand-magellan

Ferdinand Magellan je 20. rujna 1519. otplovio iz južne Španjolske s pet brodova na prekooceansko putovanje koje je trebalo trajati tri godine da obiđe čitav globus. međutim, Magellan je stigao samo do pola puta te je ubijen u okršaju na Filipinima. Ipak, putovanje zadržava njegovo ime, premda ga neki moderni izvori radije nazivaju ekspedicijom Magellan-Elcano, uključujući Juan Sebastiána Elcana, zapovjednika Viktorije, jedinog broda od prvih pet koji se uspio vratiti u Španjolsku. Povjesničar Samuel Eliot Morison primijetio je da je Elcano “završio plovidbu, ali je samo izvršavao Magellanov plan.”

Iako zasigurno nije bilo potrebno ploviti oko Zemlje da bi se dokazalo da je okrugla (a čak ni to ne pomaže ravnozemljašima), oplovljavanje svijeta po prvi put se kvalificira kao jedno od najznačajnijih ljudskih postignuća, malo iza odlaska na Mjesec.

3. Slijetanje na Mjesec- 50. obljetnica

Screenshot_12

Apollo 11 bio je uglavnom simboličko (iako tehnički teško) postignuće, ali ipak znanstveno značajno. Osim što je potaknuo znanost o lunarnoj geologiji vrativši mjesečeve stijene, astronauti iz Apolla su provodili eksperimente kako bi saznali više o unutrašnjosti Mjeseca, proučavali lunarna tla i solarni vjetar te ostavili zrcalo kao metu za lasere pomoću kojih se mjeri udaljenost do Mjeseca s velikom preciznošću.

Ali čak i više od pružanja novih znanstvenih rezultata, misija Apollo predstavljala je priznanje dosadašnjim znanstvenim dostignućima, prvenstveno razumijevanje zakona gibanja i gravitacije, kemije i propulzije – akumuliranih od ranijih znanstvenika koji nisu imali pojma da njihov rad će jednog dana učiniti Neil Armstronga slavnim.

4. Periodni sustav elemenata- 50. obljetnica

Screenshot_13

Dmitrij Mendeljejev nije bio prvi kemičar koji je primijetio da nekoliko skupina elemenata ima slična svojstva. Ali on je bio taj koji je 1869. godine identificirao je vodeći princip za klasificiranje elemenata: ako se navedu u redoslijedu povećanja atomske mase, elementi sa sličnim svojstvima ponavljaju se u redovitim (periodičnim) intervalima. Koristeći ovaj uvid stvorio je prvi periodni sustav elemenata, jedno od najvećih postignuća u povijesti kemije.

5.  Alexander von Humboldt, 250. rođendan

Screenshot_14

Rođen u Berlinu 14. rujna 1769., von Humboldt je možda najbolji kandidat 19. stoljeća  renesansnog čovjeka. Von Humboldt je bio ne samo geograf, geolog, botaničar i inženjer, već i svjetski istraživač i jedan od najvažnijih pisaca popularne znanosti svoga stoljeća. Uz botaničara Aiméa Bonplanda, von Humboldt je pet godina proučavao Južnu Ameriku i Meksiko tražeći nove biljke, te zabilježio 23 vrijedna opažanja o geologiji i mineralima, meteorologiji i klimi te drugim geofizičkim podacima. Također bio jedan od vodećih humanista u znanosti, snažno se protiveći ropstvu, rasizmu i antisemitizmu.

 

 

 

 

 

TAGOVIobljetnice znanost znanstvena postignuća