Internet

Banner300


U doba karantene koristimo internet više nego ikada, no što zapravo plaćamo?

Piše , Objavljeno

Bez obzira koja ste mreža, sigurno ste u posljednje vrijeme od svog teleoperatera primili poruku u kojoj vas obaviještavaju kako vam velikodušno poklanjaju dodatne besplatne gigabajte u doba izolacije.

00sc

No, jeste li se ikada zapitali što to plaćate kada plaćate internet? Kako i tko uopće određuje cijene mobilnih podataka? Plaćamo li zrak?

Melmagazine je u suradnji s profesoricom elektrotehnike na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu, Laurence Milstein, objasnio na način razumljiv svima odgovore na pitanja što plaćamo i zašto uopće plaćamo. Pa da vidimo…

Kako funkcionira internet – vodič za one koji ne znaju ništa

Ono što znamo je da mobiteli komuniciraju i šalju podatke putem radio valova. Ti valovi su dio elektromagnetskog spektra koji obuhvaća sve vrste elektromagnetskog zračenja u svemiru što se mjeri u njihovim valnim duljinama. Iako se svi kreću brzinom svjetlosti, radio valovi su niske frekvencije (što znači veće valne duljine), a gama zrake koje putuju svemirom, prolaze kroz naša tijela i prožimaju nas zračenjem visoke frekvencije.

Sve od mikrovalova, infracrvene svjetlosti, svjetlosti koju možemo vidjeti, do ultraljubičastog svjetla i X-zraka, sve se to nalazi unutar ovog spektra ili koristi određene valne frekvencije unutar spektra. Radio valove ne možemo vidjeti, ali oni su svuda oko nas, a mi ih koristimo tako što im priključujemo signale (poput fotografije koju šaljemo prijateljima ili sve podatke koje dobivamo putem Wi-Fi rutera).

Razlog zbog kojeg su radio valovi izvrsni za prijenos signala je taj što mogu prolaziti kroz atmosferu, kroz biljke, kroz zgrade i oko predmeta. Svaka od ovih frekvencija – za prijenos FM ili AM radija, za televiziju, za mobitele, Wi-Fi, GPS ili satelitsku – mjeri se u Hertzu (točnije, megahercima ili gigahercima), a svaka ima svoj raspon učestalosti.

Ali…kako se sve te frekvencije međusobno ne isprepliću?

O tome se kod nas brine Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) čiji je zadatak dodjeljivanje različitih područja frekvencija za ove različite uporabe. Svaka zemlja ima svoju agenciju tog tipa. Telekomunikacijske tvrtke kao što su A1, T-Com i druge, sve se one natječu za svoj dio kolača, određeni mali dio spektra, a nakon što ga dobiju, tj. kupe, kreće gradnja infrastrukture. A zato što radio signali ne putuju toliko daleko – potrebni su nam posvuda tornjevi koji su zaslužni za prijenos signala.

Je li to razlog zašto plaćamo mobilne podatke?

Tako je. Računi koje plaćamo za internet su u osnovi troškovi teleoperatera za sve te tornjeve i infrastrukturu, kao i njihov ugovor o kupnji frekvencije od HAKOM-a, plus radnike.

Ponestaje li nam frekvencija?

Frekvencija uvijek fali, makar dok HAKOM ne otvori nove. Mreže imaju određen kapacitet, ali kako se tehnologija mijenja – od glasa, fotografije, videa, interaktivnih igrica – naš apetit za sve većim i širim opsegom mrežne propusnosti raste, a shodno tome rastu i naši računi.

Hoće li nam 5G signal dati koronu? Neće. Ali hoće li povećati naše račune za mobitel? Gotovo sigurno.

 

TAGOVI5 g data internet