Film i TV

nemilosrdan biznis

Banner300


5 groznih stvari koje moraš znati o Netflixu

Piše , Objavljeno

Malo tko zna da je najpopularniji svjetski streaming servis krenuo kao mala videoteka, daleke 1998. godine. Mala, ali ne i obična. Osim što su naslove iznajmljivali poštom, Netflix se razlikovao od uobičajenih videoteka i po tome što nije iznajmljivao pojedinačne DVD-e, već je korisnicima ponudio jednostavnije i praktičnije rješenje – mjesečnu pretplatu koja bi im omogućila neograničen pristup filmovima. Tek 2007. je Netflix u Americi postao streaming servis, a međunarodni streaming servis tri godine kasnije. 2013. godine Netflix je postao ozbiljan sa svojom originalnom produkcijom, a u ovom trenutku broji 158 milijuna pretplatnika diljem svijeta.

Ne može se poreći da je Netflix promijenio način na koji gledamo televiziju, pa i način na koji planiramo dejtove, a postao je sastavni dio naše kulture i svakodnevnice. Ali, kao i svaka megapopularna kompanija, tako i Netflix ima svoju ružniju stranu. Ovo je pet negativnih stvari po kojima je Netflix poznat – i nisu za sve baš oni krivi, ali se veže uz njih pa ih moramo sve spomenuti. Kad smo već tu.

  1. Ono kada ti račun može završiti na dark webu

Recimo da ste tip koji voli kriminalističke drame, horore i povremeni psihološki triler. Odjednom na vašem računu primijetite preporuke za stand-up specijale i romantične komedije. To mora biti do loših Netflixovih algoritama, zar ne?

Možda ne. Atlantic je 2016. godine izvijestio da je u porastu trgovina korisničkim podacima s Netflixa na crnom tržištu. Ti podaci se ne prodaju samo onim ljudima koji ne žele platiti punu cijenu pretplate, već se prodaju i hakerima koji ih koriste za dobivanje podataka o žrtvama kao što su poštanski brojevi i imena članova obitelji. Vaše osobne informacije se zatim upotrebljavaju za razne prevare. Naravno, mala smo zemlja i to se neće dogoditi vama (valjda, osim ako imate password koji glasi 12345678 ili nešto slično), ali da smo u Americi – bili bismo zabrinuti.

Magazin Time kaže da trebate nekoliko stvari provjeriti ako ste zabrinuti da vam je netko možda ukrao Netflix račun. Započnite provjerom nedavnih aktivnosti pregledavanja i nedavnog pristupa računu. Ako uočite neobičnu aktivnost ili IP adresu, odjavite se sa svih uređaja i promijenite lozinke. Također je i crveni alarm ako se vaše postavke jezika iznenada promijene.

Ovo može dobro doći i ako sumnjaš da si negdje ostao ulogiran (bratićev Playstation ono jednom kad si cijeli dan hengao kod njega) i misliš da ti netko koristi account i uništava ti sustav preporuka.

2. Ono kada dižu cijene, a izbor sve lošiji

netflix

Navikli smo da svi dižu cijene, i po tome Netflix nije ništa drugačiji. Ali ono što nas smeta je kada cijena raste, a kvaliteta usluge pada. 2016. godine portal Quartz je napravio istraživanje koliko se smanjila Netflixova ponuda i otkrili su da je u odnosu na 2014. godinu bilo dostupno za trećinu manje naslova. Tada je Netflix u ponudi imao 6500 filmova i 1600 serija. U 2018. godini, kada je Netflix Cinema Blend kaže da su se brojevi i dalje smanjivali. Dostupni filmovi pali su na 4010, jer se Netflix počeo riješavati sadržaja koji nisu njegovi i krenuo je više u originalnu produkciju, a to je rezultiralo manjim brojem naslova.

3. Ono kada potiču binganje među djecom

005

Fotografija:  patat / Shutterstock.com

Istraživanja pokazuju da binganje serija može imati negativan utjecaj na naše mentalno zdravlje (no way!), može uzrokovati ovisnost i učiniti gledatelje antisocijalni(ji)m. Uz to, ono uzima ogromnu količinu vremena koje bismo mogli iskoristiti za neke druge, produktivnije aktivnosti. Opsesivno binganje ne utječe samo na naš mozak, već uništava i naše zdravlje,  uzrokuje povećan rizik od raka i kroničnih bolesti zbog couch potato načina života. Ako sve to zbrojimo, dolazimo do ružne istine: Netflix nas može ubiti.

Najgore od svega je što na binganje potiče i djecu nudeći im nagrade u obliku kolekcionarskih značkica za gledanje određenih serija. Iako odgajanje djece nije na Netflixu, već na njihovim roditeljima koji sami trebaju odrediti koliko i kada dijete može gledati televiziju, Netflix im u svakom slučaju ne pomaže.

4. Ono kada lošije tretira lojalnije korisnike

Iako kod nas to nije opcija, u Americi se još uvijek mogu naručivati DVD-i, što je i bio prvotni Netflixov biznis. Ako mislite da će Netflix (ili bilo koja druga kompanija) prije nagrađivati svoje starije i lojalnije korisnike koji naručuju filmove češće, prevarili biste se.

Iako svi plaćaju istu cijenu za istu uslugu, Netflix će DVD-e brže isporučivati onim korisnicima koji iznajmljuju rijeđe. Budući da su naknade za Netflix fiksne, ljudi koji unajmljuju cijelo vrijeme koštaju kompaniju više novca za troškove shippinga. Usporavanjem potrošnje ovih iznajmljivača, tvrtka smanjuje svoje operativne troškove. Uz to, novim korisnicima želi pružiti top uslugu kako bi ih zadržao. Iako ne znamo tko još uvijek iznajmljuje DVD-e i koliko uopće Netflix zarađuje od ovakvih korisnika, ovakvo poslovanje je, morate priznati, zrelo za kategoriju šupačkog poslovanja.

5. Ono kada je užasan poslodavac

1

Fotografija: DizfotoShutterstock.com

Raditi za Netflix može se činiti kao posao iz snova, pogotovo uzimajući u obzir da su zaposlenici uglavnom prepušteni sami sebi, a izvršni direktor Reed Hastings čak je rekao da tehnički ništa ne sprečava zaposlenike da svakodnevno samo bingaju serije ako to žele. Ali čini se da je stvarnost ipak dosta drugačija i da je Netflixova čudna korporativna kultura više nalik kultu. Iako svi želimo posao na kojem možemo imati određenu dozu samostalnosti, u Netflixu idu toliko daleko da su zaposlenici prepušteni sebi samima određivati kako najbolje unaprijediti biznis, a ako se pokažu nedovoljno progresivnima – otkaz. Pa onda ti bingaj čitav dan!

Iako na prvu zvuči čak motivirajuće, istraživanje Wall Street Journala među sadašnjim i prošlim zaposlenicima Netflixa pokazalo je da čak 70% njih smatra kako je Netflixova kultura prema zaposlenicima, u kojoj nemaju jasno određen cilj i u kojima se svaki dan boje otkaza, “bezobzirna i demoralizirajuća do točke nefunkcionalnosti”. Zamjenica direktora Karen Barragan je na to odgovorila: “Dobro je, strah pokreće ljude.” Ughm, ok.

Netflix također ima vrlo čudan način odlučivanja kada će nekom zaposleniku dati otkaz, a zove se “keeper test”. Ideja je da menadžeri svako toliko razmotre svakog svog zaposlenika na način da se pitaju “kada bi ova pozicija bila otvorena, bi li i dalje htjeli tu osobu na tom mjestu?”.  Ako je odgovor “ne”, zaposlenik bi po brzom postupku bio otpušten.

Također, u firmi se svako toliko održavaju okrugli stolovi sa zaposlenicima gdje jedan po jedan, članovi tima pružaju neposrednu i izravnu kritiku svojim suradnicima.

Sada ti se tvoj šef i ne čini toliko loš, priznaj?

TAGOVINetflix